Debele zimske pčele – treća kasta pčela u društvu

Kasta: Podgrupa jedinki u društvu socijalnih životinja koja je specijalizirana za određene funkcije koje obavljaju, a različite su po anatomskim i morfološkim razlikama u odnosu na ostale grupe.
Postoje 3 različite vrste pčela ženskog roda u društvu:
• Matica
• Radilica – dijelimo ih na odgajivačice, stražarice, vodonoše, sakupljačice, itd.
• Zimska pčela – nastaje kada larva nema potpunu prehranu (nedostatak peluda i/ili mrazevi)

Zimske pčele su specifične na mnogo načina: Žive dulje – prosječno 150 dana, uvećane hipofaringealne žlijezde (žlijezde za proizvodnju hrane), smanjeno lučenje feromona, smanjena žlijezda za proizvodnju otrova, smanjen medni želudac, smanjena krila, značajno su teže u odnosu na ljetne pčele i možda najbitnije tijelo im je puno vitelogenina.
Masnoća tijela zimskih pčela uspješno eliminira tjelesni otpad koji se izlučuje iz hemolimfe. Kod ljetnih pčela tu funkciju preuzimaju žlijezde voskovnice.
U tijelu matice vitelogenin se ne povećava te stoga nije otporna na niže temperature kao zimske pčele pa mora biti u sredini klupka da bi preživjela zimu.

Što je vitelogenin?

• To je glicolipoprotein što znači da ima svojstva šećera (glico, 2%) fat (lipo, 7%) i proteina (91%)
• Povećava dugovječnost pčela
• Pčele koje imaju malo vitelogenina trebaju tjedne za oporavak, spore su u vraćanju životnih funkcija te u proljeće vrlo lako mogu pomrijeti.
• Ljetne ili zimske pčele koje imaju smanjen vitelogenin (ili uzimlju manje od 20% proteina) će prestati odgajati leglo, postat će kanibali (za jajašca i leglo) pokušavajući na taj način preživjeti.
• Prehrana zamjenskim proteinima u proljeće i bespašno vrijeme može biti od velike pomoći. To ovisi o pašnim prilikama u određenom području. Jedna od preporuka je soja dopunjena sa aminokiselinama. Veoma bitna je njena kvaliteta tako da treba provjeriti proizvođača i sastav aminokiselina.
• Proteinski dodatci stimuliraju uzgoj legla (pogotovo kod ljetnih pčela), povećavaju populaciju i potrošnju hrane tako da treba biti oprezan kada ih koristiti.
Kada ljetne odgajaju zimske pčele?

• Nedostatak unosa peluda u društvo dovodi do početka odgoja zimskih pčela isto kao i prvi mrazevi (označite ovaj datum jer donosi mnoge promjene).
• Ne preporučuje se davati pelud ili zamjensku hranu nakon sredine rujna/septembra (ovisno o području) jer će društvo umjesto zimskih nastaviti odgajati ljetne pčele
• Manji unos peluda pčelama je signal da sve svoje resurse usmjere na odgoj zimske pčele
• Deblje zimske pčele su pune vitelogenina koji ljetne pčele imaju samo dok su odgajiteljice
• Zimske pčele će postati pčele odgajateljice u proljeće zahvaljujući hipofaringealnim žlijezdama koristeći pri tom uskladišteni vitelogenin i uskladištene peludne reserve za proizvodnju visoko kvalitetne matične mliječi i hrane za leglo. S druge strane ljetne pčele ne mogu ponovno postati odgajateljice zbog svoje fiziologije.
Pelud je glavni uzročnik koji dovodi do odgajanja zimskih pčela

• Nedostatak peluda dovodi do odgoja larvi koje nemaju proteina. Ishrana siromašna proteinima a s druge strane bogata karbohidratima čini zimsku pčele debljom. Nedostatak peluda utječe in a maticu koja prestaje zalijegati.
• Količina svjetla nema direktnog utjecaja na odgoj zimskih pčela ali utječe na cvijeće. Nedovoljno svjetla tijekom ljeta dovodi do kanibalizma jer sakupljačice nemaju dovoljno vremena za sakupiti dostatne zalihe hrane.
• Niske temperature također nemaju direktan utjecaj na odgoj zimskih pčela ali pogubno utječu na biljke.
• Pad temperature povećava juvenilne hormone kod radilica, a to je okidač za obrambeni sustav kod odraslih radilica.
• Zimske pčele možemo odgajati i tijekom ljeta ako postavimo sakupljač peluda
• Ljetne pčele možemo odgajati itjekom zime ako ih stimuliramo peludom